fu'a_talafou

tala fou

Palanikeke fa'amālūlūua avea ma se fouga fou i tekinolosi faafomaʻi, ma maua ai se auala saogalemu ma lelei e faʻatonutonu ai le vevela o le tino. O lenei tusiga o loʻo iloiloina loloto ai manatu ma galuega a palanikeke faʻamālūlū, ma faʻamamafaina ai lo latou taua i le tele o nofoaga tau soifua maloloina ma o latou aoga taua i tagata mamaʻi.

O le saienisi i tua atu o palanikeke fa'amālūlū

O palanikeke fa'amālūlū e fa'atino i luga o le mataupu faavae o le fa'asoloina o le vevela. O palanikeke e aofia ai se feso'ota'iga o paipa po'o ala e fa'asalalau ai le vai fa'amālūlū po'o le ea e fa'aliliu ai le vevela mai le tino i le siosiomaga i fafo. I le tausia o se vevela e pulea lelei ma tutusa, e mafai e palanikeke fa'amālūlū ona puipuia le hyperthermia (si'itia o le vevela o le tino) ma maua ai le mapusaga mo gasegase e maua i le fiva po'o fa'ailoga e feso'ota'i ma le vevela.

Fa'aoga i siosiomaga faafoma'i

E eseese fa'aoga o palanikeke fa'amālūlū i tulaga fa'afoma'i. I togafitiga fa'afuase'i, e masani ona fa'aaogaina nei palanikeke e togafitia ai le vela ogaoga pe fa'aitiitia vave ai le vevela o le tino i le taimi o le toe fa'aolaolaina. I taimi o taotoga, e mafai e palanikeke fa'amālūlū ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le fiva ma le mumū pe a uma le taotoga, fa'aleleia atili ai le vave ona toe malosi ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'alavelave. E le gata i lea, e masani ona fa'aaogaina palanikeke fa'amālūlū i totonu o NICU e puipuia ma pulea ai le hyperthermia i pepe fou ma fa'amautinoa ai lo latou saogalemu ma le soifua manuia.

Aafiaga o togafitiga

E tele aogā fa'amālōlō o palanikeke fa'amālūlū. O le fa'aitiitia o le vevela o le tino, e mafai ai e nei palanikeke ona fa'aitiitia le le to'a e feso'ota'i ma le fiva maualuga, ma mafai ai e tagata ma'i ona malolo ma faigofie ona toe malosi. E le gata i lea, ua fa'amaonia le aoga o palanikeke fa'amālūlū i le fa'aitiitia o le mumū ma le tiga e mafua mai i manu'aga o maso po'o ma'i tumau e pei o le gugu. E fa'aaogaina fo'i e tagata ta'a'alo ma 'au ta'alo palanikeke fa'amālūlū o se vaega taua o faiga fa'aleleia e fa'avavevave ai le fa'agasologa o le fa'amalologa ma fa'aitiitia ai le tiga o maso pe a uma fa'amalositino.

Fa'aleleia le saogalemu o gasegase

E sili ona tāua le saogalemu o gasegase i le tausiga faafomaʻi, ma e taua tele le sao o palanikeke faʻamālūlū i le faʻamautinoaina o le saogalemu ma le pulea lelei o le faʻatonutonuina o le vevela. O loʻo i ai i le palanikeke ni mea e puipuia ai le vevela ma ni faʻailo e otometi lava ona mataʻituina ma faʻatonutonuina le faʻagasologa o le faʻamālūlūina e puipuia ai le soona vevela poʻo le soona mālūlūina. E le gata i lea, o palanikeke faʻamālūlūina ua mamanuina ina ia lē oona ma lē mafua ai le mageso, ma faʻaitiitia ai soʻo se faʻalavelave poʻo ni tali leaga i gasegase.

Alualu i luma i tekinolosi o le palanikeke fa'amālūlūina

O le alualu i luma o tekinolosi ua faʻaleleia atili ai le lelei ma le maua o palanikeke faʻamālūlū. O palanikeke faʻaonaponei e iai faʻatulagaga e mafai ai e fomaʻi ona fetuʻunaʻi le vevela e tusa ai ma manaʻoga o tagata maʻi taʻitoʻatasi. E le gata i lea, o nisi palanikeke e oʻo lava i le iai o tomai faʻapitoa e mataʻituina mamao, e mafai ai e fomaʻi ona mataʻituina mamao le vevela o se maʻi ma faia ni fetuʻunaʻiga talafeagai pe a manaʻomia.

i le faaiuga

O le atina'eina opalanikeke fa'amālūlūua suia ai le fa'atonutonuina o le vevela i nofoaga fa'afoma'i eseese, ma maua ai se fofo saogalemu, fa'atuatuaina ma lelei mo le puleaina o le hyperthermia ma fa'alauiloa ai le mafanafana ma le toe fa'aleleia o le ma'i. O a latou fa'aoga eseese i vaila'au fa'afuase'i, taotoga, ma le tausiga o pepe fou e fa'amamafaina ai le tele o fa'amanuiaga latou te ofoina atu. A'o fa'aauau pea ona alualu i luma le tekinolosi, o lo'o fa'aauau pea ona fa'aleleia palanikeke fa'amālūlū e fa'amautinoa ai le sili atu le sa'o, saogalemu o ma'i, ma taunu'uga fa'afoma'i i le lumana'i.


Taimi na lafoina ai: Setema-18-2023